Prva kosidba i kralj kosača – čast, pesma i miris sveže trave

Prva kosidba i kralj kosača – čast, pesma i miris sveže trave

U tradicionalnom životu sela, prva kosidba nije bila samo početak rada u polju – to je bio veliki događaj, praćen narodnim običajima, pesmom, sabiranjem ljudi i takmičenjem u veštini. Centralno mesto tog događaja zauzimao je kralj kosača – najbolji među koscima, čija je kosa „zveckala“ bez greške, brzo, ravno i s lakoćom.

Značaj prve kosidbe

Kosidba je imala ogroman značaj za domaćinstvo. Od nje je zavisilo koliko će biti sena za stoku, da li će biti mleka, mesa, snage za rad. Zato se početak kosidbe doživljavao svečano, gotovo kao praznik.

Ujutru pre izlaska sunca, kosci su ustajali tiho, oblačili čistu košulju i obavezno se prekrstili.

Kosa se oštrila na miru, a prvi zaveslaj imao je posebnu težinu – kosac je znao: kako počne, tako će mu ići ceo rad.

Kosidba kao takmičenje i svečanost

U mnogim krajevima, naročito u zapadnoj Srbiji, kosidba je prerasla u narodni sabor. Ljudi su dolazili iz različitih sela da se okušaju u veštini, snazi i izdržljivosti.

Organizatori bi pripremili livadu za nadmetanje, a pravila su bila jasna: Ko najbrže i najlepše pokosi određenu površinu – postaje kralj kosača.

Važno je da trava padne ravno, bez „zubaca“, sa preciznim zamahom.

Pored toga, ocenjivala se i držanje tela, stil, smirenost, kao i ukupni utisak.

Ko je kralj kosača

Titula kralja kosača bila je čast koja se nosila s ponosom. Nije nosila materijalnu nagradu, ali je značila sve u zajednici:poštovanje od drugih kosača, uvažavanje starijih i, često – pažnju devojaka.

Kralj kosača bi dobio venac od cveća ili šajkaču sa kićankom, ponekad i pehar ili drvenu tablu s imenom, ali najvažnije je bilo priznanje.

Pesma i kolo posle kosidbe

Posle nadmetanja, organizovalo se poselo. Svirala se truba, igralo se kolo na livadi, posluživala domaća rakija, pogača, sir i pečenje. Bio je to dan kada su se ljudi radovali radu i slavili zajedništvo. Često bi se na ovakvim saborima rađala nova prijateljstva, pa i ljubavi.

Kosidba danas – čuvanje običaja

Iako se danas trava kosi mašinama, običaj prve kosidbe i izbora kralja kosača opstaje u mnogim mestima kroz manifestacije, poput čuvene Kosidbe na Rajcu, zatim takmičenja kosača u Dragačevu i drugih lokalnih sabora.

Ove manifestacije okupljaju ljude iz cele Srbije i dijaspore, podsećajući da tradicija rada, ponosa i narodne pesme nije zaboravljena.

Prva kosidba i kralj kosača ostaju simboli vremena kada je čovek živeo u skladu sa prirodom, a rad se slavio kao čast. Taj duh se danas čuva ne samo na livadama, već i u sećanju, pesmi i ponosu koji prenosimo na mlađe generacije.

Preporuke za dalje čitanje
Paljenje tamjana u kući za mir i zaštitu

Paljenje tamjana u kući za mir i zaštitu

Među najstarijim srpskim običajima koji su opstali do danas posebno mesto zauzima paljenje tamjana u kući. Ovaj običaj prisutan je vekovima i duboko je ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji i narodnim ve...
Prela i posela – druženje, rad i pesma u srpskoj tradiciji

Prela i posela – druženje, rad i pesma u srpskoj tradiciji

Prela i posela predstavljaju stara narodna okupljanja koja su imala važnu ulogu u životu srpskog sela. Bila su mesto gde se ljudi nisu okupljali samo radi posla, već i da bi pričali, pevali, jeli, sme...
Krsna slava: Porodična svetinja koja prkosi vremenu

Krsna slava: Porodična svetinja koja prkosi vremenu

Slava, ili krsna slava, jedan je od najsnažnijih i najposebnijih običaja u srpskoj kulturi. To nije samo verski praznik – to je porodični dan, dan zahvalnosti, sećanja i zajedništva. Za razliku od dr...