Materice, Detinjci i Oci – srpski običaji koji slave porodicu i zajedništvo

Materice, Detinjci i Oci – srpski običaji koji slave porodicu i zajedništvo

Među srpskim običajima koji prethode Božiću posebno mesto zauzimaju Detinjci, Materice i Oci. Ovi porodični praznici obeležavaju se tri nedelje pred Božić i posvećeni su deci, majkama i očevima. Njihova glavna odlika jeste šaljivo vezivanje članova porodice i „otkupljivanje“ poklonima.

Iza igre i veselja nalazi se poruka o značaju porodice, ljubavi, darivanja i međusobne povezanosti. Upravo zato su Materice, Detinjci i Oci ostali jedan od prepoznatljivih delova srpske pravoslavne tradicije.

Detinjci – praznik posvećen deci

Detinjci se obeležavaju tri nedelje pred Božić. Tog jutra roditelji simbolično vezuju svoju decu kanapom, maramom ili trakom.

Da bi bila „odrešena“, deca roditeljima daju pripremljene poklone. Nekada su to najčešće bili orasi, suvo voće, jabuke, slatkiši ili drugi skromni darovi koje je porodica imala u kući.

Običaj se odvija kroz igru, smeh i porodično druženje. Deca često unapred znaju šta ih očekuje, pa pripremaju svoj „otkup“.

Materice – praznik majki

Nedelju dana posle Detinjaca obeležavaju se Materice. Tada deca i ostali članovi porodice simbolično vezuju majke.

Majka se „otkupljuje“ poklonima koje je unapred pripremila. To mogu biti slatkiši, voće ili mali darovi namenjeni deci.

Materice imaju posebno mesto među ovim praznicima jer ističu ulogu majke u porodici. U tradicionalnom domaćinstvu ona je bila jedan od glavnih stubova porodičnog života, pa je ovaj dan predstavljao priliku da joj ukućani pokažu pažnju i zahvalnost.

Oci – kada na red dolaze tate

Poslednji u ovom nizu praznika jesu Oci, koji se obeležavaju nedelju pred Božić. Ovoga puta deca pokušavaju da vežu oca, a on mora da pripremi dar kako bi bio oslobođen.

Kao i kod Detinjaca i Materica, samo vezivanje ima simbolično značenje. Ono predstavlja porodične veze koje okupljaju roditelje i decu.

Upravo zbog toga ovaj običaj nije zasnovan na vrednosti poklona. Mnogo je važnije zajedničko vreme i iščekivanje Božića.

Zašto se članovi porodice vezuju?

Vezivanje predstavlja jednu od najzanimljivijih karakteristika ovih srpskih običaja. Kanap simbolično podseća na veze među članovima porodice, dok darivanje naglašava ljubav, pažnju i spremnost da nešto podelimo sa drugima.

Detinjci, Materice i Oci tako zajedno čine svojevrsni porodični ciklus u kojem svako dobija svoj dan.

Tradicija koja živi i danas

Iako se način života promenio, Detinjci, Materice i Oci i dalje se obeležavaju u brojnim srpskim porodicama. Pokloni su danas drugačiji, ali su osnovna ideja i simbolika ostale iste.

Ovi običaji podsećaju da priprema za Božić nije vezana samo za prazničnu trpezu i poklone. U njenom središtu nalazi se porodica.

Materice, Detinjci i Oci zato predstavljaju deo srpske tradicije koji kroz jednostavnu igru prenosi važnu poruku: porodicu povezuju ljubav, pažnja, darivanje i vreme koje njeni članovi provode zajedno.

Preporuke za dalje čitanje
Paljenje lila za Petrovdan – svetlost vere i narodni običaj

Paljenje lila za Petrovdan – svetlost vere i narodni običaj

U srpskoj narodnoj tradiciji, Petrovdan (12. jul po novom kalendaru) obeležava se kao praznik svetih apostola Petra i Pavla. Osim bogosluženja i slavskih običaja, jedan od najprepoznatljivijih i najsl...
Vašari – narodno okupljanje, trgovina i zabava na srpski način

Vašari – narodno okupljanje, trgovina i zabava na srpski način

Vašari su tradicionalna mesta okupljanja naroda, u početku prvenstveno radi trgovine, a s vremenom su postali i centar zabave, druženja i narodnih običaja. U srpskoj tradiciji, vašar nije bio samo pij...
Stavljanje potkovice iznad vrata za sreću – srpski običaj koji simbolizuje zaštitu doma

Stavljanje potkovice iznad vrata za sreću – srpski običaj koji simbolizuje zaštitu doma

Među starim srpskim narodnim običajima posebno mesto zauzima stavljanje potkovice iznad ulaznih vrata. Ovaj običaj vekovima je bio prisutan u mnogim krajevima Srbije, a verovalo se da potkovica donosi...