Prva brazda – običaj kojim počinje nova sezona rada na zemlji

Prva brazda – običaj kojim počinje nova sezona rada na zemlji

Prva brazda je jedan od najvažnijih poljoprivrednih običaja u srpskoj tradiciji, duboko povezan sa verovanjem u plodnost zemlje, uspešnu godinu i Božji blagoslov. Ovaj običaj obeležava početak oranja u proleće i simbolično otvara novu sezonu poljskih radova.

Značaj prve brazde u selu

U vremenima kada je poljoprivreda bila osnov života, početak rada na zemlji pratio je niz običaja, jer se verovalo da sve što se uradi tog dana utiče na celokupnu godinu.

Zato se prva brazda nije orala bilo kako – već svečano, uz određena pravila i obrede. Njen cilj je bio da prizove rodnu, berićetnu i mirnu godinu za domaćina i celo selo.

Kada se ore prva brazda

Običaj se najčešće izvodi u rano proleće, obično oko Blagovesti (7. april) ili Đurđevdana (6. maj), u zavisnosti od vremenskih uslova i kraja. Nekada je tačan dan određivao seoski dogovor ili crkveni kalendar.

Kako izgleda običaj prve brazde

  1. Prvi izlazak na njivu – Domaćin sa plugom, volovima ili traktorom, ide na njivu koju je izabrao za početak setve.
  2. Molitva i krst – Pre oranja, domaćin se prekrsti i izgovori kratku molitvu ili rečenicu poput: „U ime Boga, za rodnu godinu i zdravlje.“
  3. Simbolika hleba i soli – Na plug se stavlja parče hleba posuto solju, ili se nosi u džepu. U nekim krajevima, hleb i so se ostave u brazdi.
  4. Prva brazda se ore pravo i pažljivo – Veruje se da kako krene brazda, takva će biti i godina.
  5. Ponekad se u brazdu stavljaju zrnevlje, jaje ili rakija – kao dar zemlji i simbol plodnosti.

Ko ima pravo da ore prvu brazdu

Tradicionalno, najstariji i najiskusniji muškarac u porodici prvi ore brazdu. Smatralo se da on ima snagu, znanje i duhovnu čistotu da “otvori” godinu. Danas to može biti i mlađi član domaćinstva, posebno ako je preuzeo brigu o imanju.

U nekim mestima i danas se organizuje zajedničko oranje prve brazde:

  • okupe se meštani, sveštenik blagosilja zemlju,
  • ore se simbolična brazda za celo selo,
  • nakon toga sledi zajednički ručak i druženje.

Ova praksa čuva duh zajedništva i prenošenja običaja mlađim generacijama.

Veza sa verom i prirodom

Prva brazda u srpskom narodu nije bila samo fizički čin – već molitva upućena zemlji. Ljudi su verovali da je zemlja živa, da pamti i da treba da se poštuje. Zato su prvi tragovi pluga bili puni simbolike – čisti, tihi, posvećeni.

U današnje vreme, iako se mehanizacija promenila, u mnogim krajevima Srbije običaj prve brazde i dalje živi. Bilo na traktoru ili sa plugom i volovima, početak rada na zemlji i dalje nosi duh poštovanja prema prirodi, radu i precima.

Preporuke za dalje čitanje
Običaji u Srbiji povodom rođenja deteta: Od verovanja do darivanja

Običaji u Srbiji povodom rođenja deteta: Od verovanja do darivanja

Rođenje deteta je jedan od najsvetijih trenutaka u životu porodice, a u srpskoj tradiciji to je oduvek bio povod za posebne običaje, verovanja i rituale. Iako se savremeni način života razlikuje od on...
Domaći hleb i so za goste – znak poštovanja i dobrodošlice

Domaći hleb i so za goste – znak poštovanja i dobrodošlice

U srpskoj tradiciji, hleb i so imaju posebno mesto. Nisu samo hrana, već simboli poštovanja, mira i gostoprimstva. Dočekati gosta sa hlebom i solju oduvek je bio najviši izraz domaćinske časti – običa...
Ivanjdan: Sunčani praznik vatre, bilja i narodne magije

Ivanjdan: Sunčani praznik vatre, bilja i narodne magije

Ivanjdan se praznuje 7. jula (po gregorijanskom kalendaru), u slavu rođenja Svetog Jovana Krstitelja – proroka koji je, po hrišćanskom verovanju, krstio Isusa Hrista na reci Jordan. U srpskoj tradicij...