Srpski narodni običaji za Božić

Srpski narodni običaji za Božić

Božić je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika u Srbiji, ali i snažno ukorenjen narodni običaj koji se prenosi s generacije na generaciju. Slavi se kao dan rođenja Isusa Hrista, a u srpskoj tradiciji je obogaćen mnogim simbolima, ritualima i porodičnim vrednostima.

Božić se ne svodi na jedan dan – on je vrhunac božićnog ciklusa običaja koji počinje uoči praznika, na Badnji dan.

Badnji dan – dan pripreme i simbolike

Badnji dan se obeležava 6. januara, uoči Božića. Rano ujutru, muškarci iz porodice idu po badnjak – mlado hrastovo drvo koje se seče i donosi u kuću uz određene reči: "Dobro jutro, srećan Badnji dan!"

Badnjak se unosi u kuću i naslanja uz zid, ili loži uveče, simbolišući svetlost i toplinu koju Hristos donosi.

U kuću se unosi i slama, koja se posipa po podu ili ispod stola – u znak skromnosti i podsećanje na mesto Hristovog rođenja.

Badnje veče – tišina, toplina i vera

Na Badnje veče, okuplja se porodica na posnoj večeri. Trpeza je skromna: pasulj, riba, suvo voće, med, orasi i česnica bez jaja i mlečnih proizvoda.

Večera počinje paljenjem božićne sveće, uz reči: "Mir Božji, Hristos se rodi!"

U nekim krajevima, česnica se lomi i tada, a negde tek na Božić. U nju se stavlja novčić – kome zapadne, veruje se da će imati sreće cele godine.

Božić – dan radosti i tišine

Božić se slavi 7. januara. Tog jutra, prvi koji ulazi u kuću je položajnik – osoba izabrana da donese sreću, zdravlje i blagostanje. Položajnik se daruje, a obično se loži badnjak ili komad njegovog drveta.

Rano ujutru mesi se i lomi božićna česnica – praznični hleb u koji je stavljen novčić. Trpeza je mrsna i bogata: pečenje, čorbe, razne pite i kolači, sve uz okupljanje porodice.

Tog dana se ne ide u posete, jer Božić se slavi u krugu najbližih. Čestitka koju svi upotrebljavaju je: "Mir Božji, Hristos se rodi!" uz odgovor: "Vaistinu se rodi!"

Drugi i treći dan Božića

Naredni dani, 8. januar (Sabor Presvete Bogorodice) i 9. januar (Sveti Stefan) su drugi i treći dan Božića. Tada se porodica otvara za goste, prijatelje i kumove. Običaj je da se tada uzvraća poseta, donosi poklon deci i ostavlja božićni blagoslov u kući domaćina.

U nekim krajevima, treći dan Božića obeležava se i kao dan darivanja dece i unuka, koji tada dobijaju novac, orahe ili simbolične poklone.

Tagovi
Preporuke za dalje čitanje
Srpski narodni običaji za Uskrs

Srpski narodni običaji za Uskrs

Uskrs je najveći hrišćanski praznik i jedan od najvažnijih dana u srpskoj pravoslavnoj tradiciji. Slavi se kao dan Hristovog vaskrsenja, a prate ga brojni narodni običaji koji počinju znatno pre samog...
Ispraćaj u vojsku – običaji, čast i porodični ponos

Ispraćaj u vojsku – običaji, čast i porodični ponos

Nekada je služenje vojnog roka bilo nezaobilazan deo odrastanja svakog mladića u Srbiji. Ispraćaj u vojsku bio je mnogo više od običnog odlaska – to je bio ritual prelaska iz dečačkog u zrelo doba, pr...
Običaji za obeležavanje prve slave nakon smrti domaćina

Običaji za obeležavanje prve slave nakon smrti domaćina

Krsna slava je duboko ukorenjen običaj u srpskom narodu i smatra se duhovnom vezom porodice sa njenim svetiteljem zaštitnikom. Kada domaćin preminе, ta veza se ne prekida. Nasleđuje je novi član porod...