
Krstovdan
27.Septembar.2025"Ko se krstom krsti, na Krstovdan posti." tako kaže naš narod.
Na ovaj dan se praznuju dva događaja.
Prvi je pronalazak Časnog krsta na Golgoti, a drugi događaj je povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Ovaj praznik još se zove i Vozdviženje Časnog krsta.
Ustanovljen je godinu dana posle Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, održanog 326. godine, u vreme cara Konstantina, koji je Milanskim ediktom (313. godine) priznao hrišćanstvo kao zvaničnu veroispovest, odnosno slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovedi.
Za ovaj dan važi pravilo strogog posta, samo na hlebu i vodi.
Interesantno je to da na Krstovdan se dozvoljva jesti samo grožđe, dok je drugo voće strogo zabranjeno.
Post na hlebu i vodi na Krstovdan je određen zbog saosećenja sa vojnicima koji su u ime Konstantina poginuli u borbi za slobodu, a grožđe je podsećanje na tešku ali slatku pobedu.
Na današnji dan je dobro da poslodavci isplate svoje radnike, ovaj običaj je ostao iz starih vremena jer su se na Krstovdan isplaćivali radnici koji su čuvali polja od Đurđevdana (6. maja) do Krstovdana (27. septembra).
Za razliku od drugih praznika koji su obeleženi crvenim slovom i za koje važi da ne treba ništa raditi u kući na taj dan, za Krstovdan ne važi to pravilo.
Naime na Krstovdan je dobro sređivati kuću i tako je pripremati za zimu.
U narodu postoji verovanje da u zavisnosti od toga kakvo vreme bude ujutru na Krstovdan, takva će nam biti cela naredna godina.
Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.