
Sveti Sava
27.Januar.2025Sveti Sava je bio srpski princ, monah, književnik i prvi arhiepiskop nezavisne Srpske pravoslavne crkve.
Rođen je 1175. godine kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i Ane Nemanjić.Još kao dete je obožavao i redovno prisustvovao crkvenim službama, a ikone su ga posebno zanimale.
Kada mu je bilo 17 godina, upoznao je jednog monaha i s njim se ubrzo uputio ka manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj gori, napustivši očevu kuću.U tom manastiru se zamonašio 1192. godine kada je i dobio ime Sava.
Kasnije je sa svojim ocem, koji se zamonašio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori.
U Srbiji je 1202. godine došlo do rata za vlast između sinova župana Stefana Nemanje.
Posle izmirenja 1204. godine veliki župan Stefan Prvovenčani i knez Vukan pozvali su Savu da ih potpuno izmiri i on se vratio u Srbiju.
U narednom periodu, tokom prvih decenija 13. veka, srpska država je doživela procvat pod vladavinom Nemanjića.
Naime, 1217. godine Savin najstariji brat, Stefan bio je krunisan i tako postao Stefan Prvovenčani, a 1219. godine ekumenski patrijarh je na dvoru Vizantijskog carstva u Nikeji Savu proglasio prvim srpskim arhiepiskopom.
Zahvaljujući Savi Srpska pravoslavna crkva je postala autokefalna, tj. samostalna crkva koja ne zavisi od drugih crkava.
U manastiru Žiča koji je izgradio Stefan Prvovenčani, Sava je 1234. godine svoju titulu arhiepiskopa predao svom učeniku Arseniju, i tako ga proglasio drugim srpskim arhiepiskopom.
Nakon toga, Sava kreće na put sa željom da svoj život završi lutajući nekom nepoznatom zemljom.
Proputovao je Palestinu, Siriju, Persiju, Vavilon, Egipat i Anatoliju i u svakom od ovih predela obišao sveta mesta, razgovarao s velikim isposnicima i sakupljao mošti svetaca.U Trnovu, prestonici Bugarskog kraljevstva, razboleo se i preminuo 27. januara 1236. godine.
Posle nekoliko neuspelih pokušaja, kralju Vladislavu je napokon pošlo za rukom da prebaci mošti svetog Save u manastir Mileševa, negde oko 1237. godine.
Krajem 16. veka Turci Osmanlije su spalili Savine mošti na vračarskom uzvišenju, u Beogradu, gde se danas nalazi jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu, Hram Svetog Save.
Sveti Sava je i školska slava u Srbiji i tako se zvanično obeležava još od 1840.godine.
Slavi se mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li "pada" u sredu ili petak kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.